Come and visit our permanent and rolling exhibitions from local and international artists
Muzeu iha Sala Leitura Xanana Gusmão koloka iha edifisiu furak husi tempu kolonial Portugés nian hatuur iha parte oin ne’ebé mak atrai ema sira atu mai vizita . Iha muzeu laran hatudu espozisaun permanente/semi permanente, inklui rekordasaun, prezente pesoal no informasaun kona-ba Xanana Gusmão. Muzeu ne’e mos oferese espasu ba artista lokál sira atu hatudu sira-nia objetu arte nian ba públiku. Ami-nia muzeu fó oportunidade ksolok wa’in no atu selebra arte hamutuk iha Timor Leste nune’e mós sai hanesan oportunidade ida hodi fahe matenek ba malu. Ita-boot bele haree buat barak tan kona-ba ami-nia espozisaun temporáriu no permananente iha kraik.
Durante okupasaun Indonézia iha Timor-Leste husi tinan 1975 to’o 1999, edifísiu ne’e funsiona hanesan postu komandu militár no eskritóriu administrativu, hodi hala’o papél estratéjiku iha períodu ida ne’ebé karakteriza ho militarizasaun no konflitu maka’as. Aleinde ida-ne’e, edifísiu ne’e mós akomoda asosiasaun espoza militár Indonézia nian, Persit Kartika Chandra Kirana, ne’ebé baibain koñesidu ho naran Persit. Organizasaun ida-ne’e, ne’ebé iha afiliasaun ho Ezérsitu Indonézia, hala’o atividade sosiál, edukasionál, no serimónia ba pesoál militár sira-nia kaben. Nune’e, instalasaun ne’e la’ós de’it sai hanesan fortaleza militár maibé mós hanesan sentru komunitáriu ba família militár sira, partikularmente sai uma-na’in ba enkontru sira, sesaun treinamentu sira, no eventu sosiál sira.
Tuir mai okupasaun Indonézia nia remata no Timor hetan independénsia, edifísiu ne’e hetan transformasaun hodi serve objetivu komum. Iha tinan 1999, loke hikas nu’udar biblioteka públika dahuluk iha Timor-Leste, hodi simboliza farol ba koñesimentu no renovasaun kulturál. Tinan tuir mai, iha Juñu 2000, Kirsty Sword Gusmão, iha momentu ne’ebá hanesan Primeira-Dama Timor-Leste nian, ofisialmente harii Sala Leitura Xanana Gusmão, hodi dedika espasu ne’e ba promosaun alfabetizasaun, edukasaun, no prezervasaun istórika.
Ohin loron, SLXG funsiona hanesan biblioteka, sentru kulturál, no muzeu, fornese asesu públiku gratuitu ba livru, materiál edukasionál , no rekursu arkivu sira. Ida-ne’e sai nu’udar sentru ne’ebé importante tebes ba envolvimentu komunidade nian, hodi sai uma-na’in ba programa edukasionál, eventu kulturál, no espozisaun sira ne’ebé selebra no salvaguarda patrimóniu riku Timor-Leste nian. SLXG kontinua sai hanesan testamentu ida ba nasaun nia espíritu no kompromisu ne’ebé dura ba aprendizajen, kultura, no identidade nasionál.
Espozisaun Permanente
Mai haree ami-nia espozisaun permanente atu aprende kona-ba istória Timor-Leste.